Astronomija u osnovnim i srednjim školama Zagrebačke županije – rezultati istraživanja o zastupljenosti u nastavi, izvannastavnim aktivnostima i natjecanjima

Snježana Horvatić, prof. geografije
OŠ Bogumila Tonija, Samobor

Ivana Matić, prof. matematike i fizike
OŠ Bogumila Tonija, Samobor

Sažetak

Astronomija kao interdisciplinarno područje, povezuje geografiju, fiziku, prirodoslovlje i matematiku, te predstavlja važan dio STEM obrazovanja. Iako su astronomski sadržaji uključeni u kurikulume predmeta osnovnih i srednjih škola Republike Hrvatske, njihova zastupljenost u nastavnoj praksi i izvannastavnim aktivnostima razlikuje se među školama. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati u kojoj se mjeri astronomija poučava u osnovnim i srednjim školama Zagrebačke županije, koliko je zastupljena u izvannastavnim aktivnostima te kakav je interes učitelja i nastavnika za vođenje astronomskih grupa i sudjelovanje u natjecanjima.

Istraživanje je provedeno tijekom veljače i ožujka 2026. godine anonimnim online upitnikom u kojem su sudjelovala 63 učitelja i nastavnika geografije, prirode, fizike, biologije i drugih nastavnih predmeta iz osnovnih i srednjih škola Zagrebačke županije. Rezultati pokazuju da većina ispitanika obrađuje astronomske sadržaje u okviru redovne nastave, ali se izvannastavne aktivnosti iz astronomije provode u vrlo malom broju škola. Kao najveće prepreke razvoju astronomije u školama ispitanici ističu nedostatak stručnog usavršavanja, nastavnih materijala, vremena i opreme. Istodobno je iskazan značajan interes za dodatnu edukaciju i razvoj astronomskih aktivnosti, što upućuje na mogućnosti sustavnijeg razvoja astronomije u školama Zagrebačke županije.

Ključne riječi: astronomija, osnovna škola, srednja škola, STEM, izvannastavne aktivnosti, natjecanja

Uvod

Astronomija je jedna od najstarijih prirodnih znanosti, ali i jedno od područja koje kod učenika i danas izaziva izniman interes. Pitanja o Svemiru, planetima, zvijezdama i mogućnosti života izvan Zemlje prirodno potiču znatiželju, istraživački duh i razvoj kritičkog mišljenja. Upravo zbog toga astronomija predstavlja izvrstan način približavanja prirodoslovnih znanosti učenicima te važan element suvremenog STEM obrazovanja. Takav interdisciplinarni pristup u skladu je s kurikulumima geografije, prirode i fizike koji naglašavaju razvoj prirodoslovne pismenosti, istraživačkih kompetencija i povezivanje sadržaja među predmetima (Ministarstvo znanosti i obrazovanja, 2019.).

U hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu astronomski sadržaji nisu zaseban nastavni predmet, nego su raspoređeni unutar više kurikuluma. U osnovnoj školi najzastupljeniji su u nastavi geografije, prirode i fizike, dok se u srednjoškolskom obrazovanju obrađuju ponajprije u nastavi fizike i geografije. Takav interdisciplinarni pristup omogućuje povezivanje različitih znanstvenih područja, ali istodobno dovodi do različite zastupljenosti astronomije među školama i nastavnicima.

Posebno važnu ulogu imaju izvannastavne aktivnosti i natjecanja iz astronomije (Agencija za odgoj i obrazovanje, 2025.). One učenicima omogućuju promatranje noćnog neba, korištenje teleskopa, izradu istraživačkih radova te razvoj istraživačkih kompetencija koje nije uvijek moguće ostvariti tijekom redovne nastave. Unatoč tome, prema iskustvima mentora i organizatora natjecanja, broj škola koje sudjeluju u natjecanjima iz astronomije posljednjih je godina relativno malen, osobito u pojedinim županijama.

Kako bi se stekao uvid u stvarno stanje u Zagrebačkoj županiji, provedeno je istraživanje među učiteljima i nastavnicima koji poučavaju predmete u kojima su zastupljeni astronomski sadržaji.

Cilj istraživanja

Cilj istraživanja bio je utvrditi zastupljenost astronomije u nastavi osnovnih i srednjih škola Zagrebačke županije te ispitati zastupljenost astronomije u izvannastavnim aktivnostima, sudjelovanje u natjecanjima i potrebe učitelja i nastavnika za bolju zastupljenost astronomije u školama.

Metodologija

Istraživanje je provedeno anonimnim online upitnikom izrađenim u alatu Google Forms tijekom veljače i ožujka 2026. godine. Anketni upitnik bio je namijenjen učiteljima i nastavnicima geografije, prirode i fizike, biologije i drugih nastavnih predmeta u kojima su zastupljeni astronomski sadržaji u osnovnim i srednjim školama Zagrebačke županije. Sudjelovanje u istraživanju bilo je dobrovoljno, a rezultati su korišteni isključivo u stručne i istraživačke svrhe. Upitnik je konstruiran u skladu s metodološkim načelima izrade anketnih instrumenata u obrazovnim istraživanjima (Mužić, 2004.).

U istraživanju su sudjelovala 63 ispitanika različitog radnog staža i nastavnih područja. Najveći udio činili su učitelji geografije osnovne škole, zatim učitelji prirode te nastavnici fizike osnovnih i srednjih škola.

Upitnik je sadržavao dvanaest pitanja zatvorenog i otvorenog tipa. Pitanja su obuhvatila:

zastupljenost astronomskih sadržaja u redovnoj nastavi,
broj nastavnih sati posvećenih astronomiji,
provođenje izvannastavnih aktivnosti,
sudjelovanje u natjecanjima iz astronomije,
interes za mentorstvo,
prepreke u organizaciji astronomskih aktivnosti te
prijedloge za unaprjeđenje astronomije u školama.

Prikupljeni podaci analizirani su metodom deskriptivne statistike. Podatke je obradila i za geografiju i prirodu prikupila Snježana Horvatić, prof. geografije, a podatke za fiziku prikupila je Ivana Matić, prof. matematike i fizike. Rezultati su prikazani brojčano, postotno i grafički, dok su odgovori na otvorena pitanja analizirani kvalitativno.

5. Rezultati istraživanja

U istraživanju su sudjelovala 63 učitelja i nastavnika iz osnovnih i srednjih škola Zagrebačke županije. Među ispitanicima bili su učitelji geografije, prirode, fizike, biologije te manji broj nastavnika drugih nastavnih predmeta. Zastupljeni su ispitanici različitog radnog staža – od početnika do nastavnika s više od 25 godina iskustva, što omogućuje reprezentativniji uvid u stanje poučavanja astronomije u školama.

Slika 1. Predmet koji predaju ispitanici

Izvor: S. Horvatić i I. Matić, prema rezultatima istraživanja (2026.)

Slika 2. Radni staž u odgojno – obrazovnom sustavu

Izvor: S. Horvatić i I. Matić, prema rezultatima istraživanja (2026.)

5.1. Poučavanje astronomije u redovnoj nastavi

Jedno od temeljnih pitanja istraživanja odnosilo se na zastupljenost astronomskih sadržaja u redovnoj nastavi. Rezultati pokazuju da 71,4 % ispitanika poučava sadržaje iz astronomije, dok ih 28,6 % navodi da ih ne poučava.

Ovaj rezultat potvrđuje da je astronomija prisutna u nastavnom procesu, ali ne u svim školama niti kod svih nastavnika. Razlog tome ponajprije leži u činjenici da astronomski sadržaji nisu zaseban predmet, već su raspoređeni unutar više nastavnih područja.

Slika 3. Poučavanje sadržaja iz astronomije u okviru redovnog predmeta

Izvor: S. Horvatić i I. Matić, prema rezultatima istraživanja (2026.)

5.2. U kojim se predmetima poučava astronomija?

Analiza otvorenih odgovora pokazuje da se astronomski sadržaji najčešće obrađuju u okviru geografije, osobito u 5. i 8. razredu osnovne škole. Slijede priroda (pretežito 6. razred) te fizika, u kojoj se astronomija obrađuje u 7. i 8. razredu osnovne škole te u 1. i 4. razredu gimnazije. Nekoliko nastavnika navelo je kako astronomiju poučava kroz dodatnu ili fakultativnu nastavu.

Na temelju kategorizacije odgovora utvrđeno je sljedeće:

Područje poučavanja	Broj odgovora
Geografija (OŠ)	19
Fizika (OŠ)	12
Priroda	10
Fizika (SŠ)	3
Geografija (SŠ)	2
Ne poučavaju astronomiju	13
Tablica 1. Zastupljenost astronomije prema nastavnim predmetima

Slika 4. Zastupljenost astronomije prema nastavnim predmetima

Izvor: S. Horvatić i I. Matić, prema rezultatima istraživanja (2026.)

Rezultati pokazuju da je geografija nositelj astronomskih sadržaja u osnovnoj školi, dok je zastupljenost u srednjoškolskom obrazovanju znatno manja.

5.3. Koliko se nastavnih sati godišnje posvećuje astronomiji?

Ispitanici su procijenili koliko nastavnih sati tijekom školske godine posvećuju astronomskim sadržajima. Najveći udio odgovora odnosi se na 3 do 5 sati godišnje, dok dio nastavnika navodi 5 do 8 sati. Manji broj ispitanika obrađuje astronomiju samo jedan do dva sata godišnje, a znatan dio odgovara da ne poučava astronomske sadržaje.

Dobiveni podaci potvrđuju da je astronomija u većini slučajeva zastupljena kroz pojedinačne nastavne cjeline, a ne kao kontinuirano područje učenja.

Slika 5. Broj sati godišnje posvećenih astronomiji

Izvor: S. Horvatić i I. Matić, prema rezultatima istraživanja (2026.)

5.4. Izvannastavne aktivnosti iz astronomije

Posebna pažnja posvećena je izvannastavnim aktivnostima, koje predstavljaju važan oblik rada s učenicima zainteresiranima za prirodoslovlje.

Rezultati pokazuju da se astronomija kao izvannastavna aktivnost provodi u samo 7,9 % škola, dok čak 92,1 % ispitanika navodi da njihova škola nema astronomsku grupu.

Ovaj podatak ukazuje da je organizirano bavljenje astronomijom u školama Zagrebačke županije još uvijek iznimka, a ne uobičajena praksa.

Slika 6. Provođenje astronomije kao izvannastavne aktivnosti

Izvor: S. Horvatić i I. Matić, prema rezultatima istraživanja (2026.)

5.5. Interes za pokretanje astronomske grupe

Iako većina škola nema organiziranu astronomsku izvannastavnu aktivnost, rezultati pokazuju da među učiteljima i nastavnicima postoji određeni interes za njezino pokretanje.

Na pitanje bi li se uključili u vođenje ili osnivanje astronomske grupe 11,1 % ispitanika odgovorilo je potvrdno, 36,5 % navelo je da bi možda sudjelovalo, dok 52,4 % trenutno nije zainteresirano.

Može se zaključiti da gotovo polovica ispitanika vidi mogućnost uključivanja u takve aktivnosti uz odgovarajuću podršku i uvjete.

Slika 7. Interes za vođenje astronomske izvannastavne aktivnosti

Izvor: S. Horvatić i I. Matić, prema rezultatima istraživanja (2026.)

5.6. Sudjelovanje u natjecanjima iz astronomije

Natjecanja predstavljaju važan oblik rada s darovitim učenicima. Međutim, rezultati istraživanja pokazuju da 92,1 % ispitanika nikada nije sudjelovalo kao mentor ili suradnik na natjecanjima iz astronomije. Samo mali broj nastavnika imao je iskustvo mentorstva na školskoj, županijskoj ili državnoj razini.

Slika 8. Sudjelovanje na natjecanjima iz astronomije

Izvor: S. Horvatić i I. Matić, prema rezultatima istraživanja (2026.)

S druge strane, gotovo polovica ispitanika iskazuje spremnost za buduće uključivanje u mentorstvo, što ukazuje na neiskorišten potencijal.

Slika 9. Interes ispitanika za sudjelovanje na natjecanjima iz astronomije

Izvor: S. Horvatić i I. Matić, prema rezultatima istraživanja (2026.)

5.7. Prepreke razvoju astronomije u školama

Kao najveće prepreke razvoju astronomskih aktivnosti ispitanici najčešće navode:

nedovoljno znanja iz područja astronomije,
nedostatak vremena,
nedostatak nastavnih materijala,
organizacijske uvjete u školi,
nedostatak opreme i financijskih sredstava.

Rezultati pokazuju da prepreke nisu povezane s nezainteresiranošću nastavnika, nego prvenstveno s nedostatkom uvjeta za kvalitetan rad.

Slika 10. Prepreke razvoju astronomije u školama

Izvor: S. Horvatić i I. Matić, prema rezultatima istraživanja (2026.)

5.8. Što je nastavnicima potrebno?

Na pitanje što bi im najviše pomoglo u pokretanju astronomije kao izvannastavne aktivnosti ispitanici najčešće ističu:

stručno usavršavanje iz astronomije,
gotove nastavne materijale,
mentorstvo iskusnijih kolega,
nabavu teleskopa i druge opreme,
veću potporu škole i osnivača,
financijska sredstva.

U otvorenim odgovorima posebno se naglašava potreba za organizacijom stručnih usavršavanja, popularizacijom astronomije među učenicima te većom suradnjom škola sa Zagrebačkom zvjezdarnicom i astronomskim društvima.

Slika 11. Potrebe učitelja i nastavnika za razvoj astronomije u školama

Izvor: S. Horvatić i I. Matić, prema rezultatima istraživanja (2026.)

6. Rasprava

Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku učitelja i nastavnika Zagrebačke županije pa se rezultati ne mogu generalizirati na sve škole u Republici Hrvatskoj. Također, istraživanje se temelji na samoprocjeni ispitanika, što može utjecati na subjektivnost pojedinih odgovora. Unatoč tome, dobiveni rezultati pružaju vrijedan uvid u trenutno stanje poučavanja astronomije te mogu poslužiti kao polazište za daljnja istraživanja.

Rezultati istraživanja pokazuju da su astronomski sadržaji prisutni u odgojno-obrazovnom sustavu Zagrebačke županije, ali njihova zastupljenost uvelike ovisi o nastavnom predmetu i osobnom interesu učitelja ili nastavnika. Astronomija se najčešće poučava u okviru geografije u osnovnoj školi, dok je zastupljenost u prirodi i fizici nešto manja. U srednjoškolskom obrazovanju astronomski se sadržaji pojavljuju prvenstveno u gimnazijskim programima, što znači da velik broj učenika tijekom školovanja nema priliku sustavnije upoznati astronomiju.

Dobiveni rezultati potvrđuju da kurikularna prisutnost astronomije ne znači nužno i njezinu jednaku zastupljenost u nastavnoj praksi. Budući da astronomija nije zaseban nastavni predmet, njezina obrada ovisi o raspoloživom vremenu, interesu nastavnika i mogućnostima pojedine škole. Upravo zbog toga postoje značajne razlike među školama u opsegu i načinu poučavanja astronomskih sadržaja.

Posebno je zanimljiv podatak da se astronomija kao izvannastavna aktivnost provodi u manje od desetine škola obuhvaćenih istraživanjem. Istodobno gotovo polovica ispitanika iskazuje barem djelomičan interes za pokretanje astronomske grupe ili uključivanje u njezino vođenje. To pokazuje da problem nije nedostatak interesa nastavnika, nego ponajprije nedostatak uvjeta za organizaciju takvih aktivnosti.

Slična se situacija uočava i kod natjecanja iz astronomije. Većina ispitanika nikada nije sudjelovala kao mentor, ali velik broj njih pokazuje spremnost za buduće uključivanje. Kao glavne prepreke navode nedovoljno znanje iz područja astronomije, nedostatak vremena, nastavnih materijala te opreme potrebne za kvalitetan rad s učenicima.

Analiza otvorenih odgovora dodatno potvrđuje ove zaključke. Učitelji i nastavnici smatraju da bi najveći doprinos razvoju astronomije donijela redovita stručna usavršavanja, dostupni nastavni materijali, mogućnost mentorstva iskusnijih kolega te financijska potpora za nabavu teleskopa i druge astronomske opreme. U više odgovora naglašena je i potreba za većom suradnjom škola sa Zagrebačkom zvjezdarnicom, astronomskim društvima te ustanovama koje provode popularizaciju astronomije.

Dobiveni rezultati pokazuju da u Zagrebačkoj županiji postoji dobra osnova za razvoj školskih astronomskih aktivnosti, ali da je za njihov sustavniji razvoj potrebna koordinirana podrška obrazovnih ustanova, osnivača škola i stručnih institucija. Rezultati su u skladu s didaktičkim načelima prema kojima izvannastavne aktivnosti imaju važnu ulogu u razvoju interesa učenika i istraživačkog učenja (Bognar i Matijević, 2005.).

7. Preporuke za razvoj astronomije u školama Zagrebačke županije

Na temelju rezultata istraživanja mogu se predložiti sljedeće mjere za unaprjeđenje astronomije u osnovnim i srednjim školama:

organizirati redovita stručna usavršavanja iz astronomije za učitelje i nastavnike geografije, prirode i fizike
izraditi dostupne nastavne materijale, radionice i primjere dobre prakse
omogućiti mentorstvo učiteljima koji prvi put organiziraju izvannastavnu aktivnost ili pripremaju učenike za natjecanja
poticati suradnju škola sa Zagrebačkom zvjezdarnicom, astronomskim društvima i visokoškolskim ustanovama
osigurati financijska sredstva za nabavu osnovne astronomske opreme (teleskopi, dalekozori, planisfere i digitalni sadržaji)
poticati organizaciju zajedničkih promatranja noćnog neba, radionica i županijskih susreta učenika zainteresiranih za astronomiju
promovirati natjecanja iz astronomije kao oblik rada s darovitim učenicima i dio razvoja STEM kompetencija.

Navedene aktivnosti mogle bi doprinijeti većem uključivanju učenika u istraživački rad te povećanju broja škola koje sudjeluju u astronomskim projektima i natjecanjima.

8. Zaključak

Provedeno istraživanje pružilo je uvid u stanje poučavanja astronomije u osnovnim i srednjim školama Zagrebačke županije. Rezultati pokazuju da su astronomski sadržaji sastavni dio redovne nastave, ali da je njihova zastupljenost neujednačena te uvelike ovisi o predmetu i mogućnostima pojedine škole.

Iako se astronomija u najvećoj mjeri obrađuje u nastavi geografije, prirode i fizike, izvannastavne aktivnosti i sudjelovanje u natjecanjima još uvijek su rijetkost. Istodobno istraživanje pokazuje da među učiteljima i nastavnicima postoji interes za razvoj astronomskih aktivnosti, ali da im je za to potrebna dodatna stručna, organizacijska i materijalna potpora.

Posebno je vrijedno istaknuti da su ispitanici prepoznali važnost stručnog usavršavanja, kvalitetnih nastavnih materijala i suradnje sa stručnim ustanovama. Upravo ti čimbenici mogu značajno doprinijeti većoj zastupljenosti astronomije u školama te potaknuti razvoj interesa učenika za prirodoslovlje i STEM područje.

Astronomija predstavlja jedno od rijetkih područja koje istodobno razvija znanstvenu pismenost, istraživačke kompetencije i prirodnu znatiželju učenika. Stoga njezino sustavnije uključivanje u školski život može imati dugoročno pozitivan utjecaj na kvalitetu prirodoslovnog obrazovanja i razvoj budućih generacija učenika.

9. Literatura

Agencija za odgoj i obrazovanje. (2025). Opća pravila za natjecanja i smotre učenika osnovnih i srednjih škola. Zagreb: AZOO.

Bognar, L., & Matijević, M. (2005). Didaktika. Zagreb: Školska knjiga.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja (2019). Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Geografija za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj,Narodne novine

Ministarstvo znanosti i obrazovanja (2019). Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Fizika za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj,Narodne novine

Ministarstvo znanosti i obrazovanja (2019). Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Biologija za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj,Narodne novine

Ministarstvo znanosti i obrazovanja (2019). Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Priroda za osnovne škole u Republici Hrvatskoj,Narodne novine

Mužić, V. (2004). Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja. Zagreb: Educa.